Životopis

Rođen je 1951. g. u Studencima, općina Imotski. Od početka osnovne škole neprekidno živi u Zagrebu. Oženjen je i otac je sedmero djece. Vjernik je, rimokatoličke vjeroispovijesti.

U svim vrstama socijalnih kontakata i društvenog djelovanja, Josip Jurčević je od neposrednog okruženja prepoznat po radnoj upornosti i sustavnosti, iskazivanju socijalne solidarnosti i snošljivosti, te dosljednosti u zastupanju ideje općeg dobra i humanističkih načela. Ova opća određenja prepoznatljiva su i u svim njegovim knjigama i drugim objavljenim tekstovima, te u elektronički zapisanim govorima.

Glasajte za Josipa Jurčevića slanjem SMS poruke sadržaja
TXT IZBORI JOSIP 
na broj 66354.

Po takvom djelovanju, Josip Jurčević je proteklih desetak godina postao prepoznatljiv i u najširoj hrvatskoj javnosti.

Budući da se u Hrvatskoj proteklih petnaestak godina očituje sve dublja duhovna, materijalna i institucijska kriza, u kojoj je sve očiglednija potreba za duhovnom obnovom i temeljitom preobrazbom cjelokupnog upravljačkog modela; te budući da su zastarjele tranzicijske upravljačke strukture u Hrvatskoj izgubile povjerenje građana, pa je postalo potpuno razvidno da one ne mogu biti nositelji oblikovanja nove građansko-demokratske paradigme i novog upravljačkog modela, koji su potrebni za razvoj uspješne hrvatske budućnosti; sve je jasnije da je nužno započeti s procesom dubinske institucijske preobrazbe u Hrvatskoj, kako hrvatsko društvo ne bi potonulo u još dublji, nekontrolirani socijalni kaos.

Javno djelovanje

• Organizirao je i izlagao na 80-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova;
• Vodio je sedam znanstvenoistraživačkih projekata;
• Autor je, suautor i urednik u 40-ak knjiga;
• Autor je 30-ak znanstvenih i stručnih radova;
• Stručni je suradnik u 14 dokumentarnih filmova.

Intenzivno djeluje u civilnom društvu na zastupanju i promicanju ljudskih prava, ostvarivanju socijalne kohezije, te umrežavanju nevladinih organizacija i pružanju pomoći udrugama iz Hrvatskog domovinskog rata. O najaktualnijim društvenim i političkim pitanjima: održao je 500-ak tribina, javnih predavanja i predstavljanja, napisao 200-ak novinskih članaka, sudjelovao u 300-ak televizijskih i radijskih emisija, organizirao i sudjelovao u 50-ak javnih okupljanja, prosvjeda i građanskih inicijativa.

Godine 1970/1971. bio je istaknuti sudionik studentskog dijela Hrvatskog proljeća, zbog čega poslije diplomiranja nije mogao dobiti stalno zaposlenje. Dragovoljac je Hrvatskog domovinskog rata od ljeta 1991. godine. Jedan je od osnivača Uprave za informativno-psihološko djelovanje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, unutar kojeg je osnovao i bio prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a. U Hrvatskoj je vojsci bio do ljeta 1992. godine.

Prvi je put dobio stalno zaposlenje krajem 1994. g., u državnoj Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, a od 1997. g. stalno je zaposlen u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Član je nekoliko nevladinih udruga i organizacija. Od osnivanja do raspuštanja (2004. - 2009. g.) bio je član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije. Na prijedlog obrane, svjedok-ekspert je u procesu koji se u Haagu vodi protiv šestorice optuženih Hrvata iz BiH.

Nije bio član Saveza komunista Jugoslavije, niti se nakon 1990. g. učlanjivao u novonastale stranke.

Izvor: josip-jurcevic.net