Životopis

Vesna Pusić rođena je 25. ožujka 1953. u Zagrebu.

Obrazovanje

Nakon semestra studija sociologije na Sveučilištu u Chicagu, vraća se u Zagreb i diplomira sociologiju na Filozofskom fakultetu 1976. godine, gdje 1984. stječe i titulu doktora znanosti kod akademika Josipa Županova radom na temu "Uloga kolektivnog odlučivanja u realizaciji radničkih interesa".

Glasajte za Vesnu Pusić slanjem SMS poruke sadržaja
TXT IZBORI VESNAP 
na broj 66354.

Vesna: "Vjerujem da čovjek uči nove stvari svaki dan. Po prirodi sam jako znatiželjna i učenje je dio mog karaktera. Učim čitajući, slušajući, proživljavajući nova iskustva. Učim od svih ljudi s kojima dolazim u dodir. Učenje me neizmjerno veseli i ispunjava."

Sveučilišna karijera

Nakon završenog studija, Vesna dvije godine provodi na Institutu za sociologiju u Ljubljani gdje radi na istraživanju o industrijskoj demokraciji u 12 europskih zemalja.

Od 1978. zaposlena je na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1992. do 1994. bila pročelnica Odsjeka. Od 1988. godine redovni je profesor fakulteta, a danas predaje kolegij sociologija politike.

U svojoj sveučilišnoj karijeri vodila je ili sudjelovala u brojnim istraživačkim projektima. 1978. godine bila je koordinatorica istraživačkog projekta o prevladavajućim političkim, vjerskim, obiteljskim i radnim vrijednostima u Hrvatskoj koje je kasnije postalo dijelom većeg projekta pod naslovom Nova agenda za novu demokraciju.

Od 1989. do 1991. provela je istraživanja o upravljačkim stilovima u 18 najuspješnijih industrijskih organizacija u Hrvatskoj.

Devedesetih je godina jedna od osnivača te direktorica Erazmus Gilde, nevladinog, nestranačkog projekta za promicanje kulture demokracije. U sklopu projekta izdaje časopis Erasmus, uglavnom usmjerenom na različite aspekte tranzicije u Hrvatskoj te ostalim istočnoeuropskim zemljama.

U okviru Erasmus Gilde, koja je djelovala do 1998. godine, organizirala je veliki broj okruglih stolova i rasprava o kontroverznim pitanjima u regiji, s ciljem poticanja građanske inicijative u razrješavanju sukoba i traženja alternativnih političkih rješenja na ovom području.

Kao sveučilišni profesor boravila je u SAD-u, na The American University, Washington, D. C., Sveučilištu Georgetown, Washington, D.C., Sloan School of Management, Massachussets Institute of Technology, Sveučilištu u Chicagu, Cornell University, Ithaca, N.Y, The Willson Centre, Washington D.C., The Foreign Service Institut, State Departmentu te drugim akademskim, znanstvenim i srodnim institucijama na kojima je održala niz predavanja.

Autorica je triju knjiga koje služe kao sveučilišna literatura - Demokracije i diktature (Novi Liber, 1998), Vladaoci i upravljači (Novi Liber, 1992) i Industrijska demokracija i civilno društvo (Sociološko društvo Hrvatske, 1986.) - koautorica Industrial Democracy in Europe i European Industrial Relations (Clarendon Press, Oxford, 1981), a objavila je i preko pedeset znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima.

Vesna: "Sveučilišni svijet je moja velika ljubav. Istraživati, biti stalno u kontaktu s mladim ljudima, propitivati društvo i sebe znači uzbudljivo živjeti. Biti u mogućnosti prenositi svoje znanje novim generacijama je jedna od najvrednijih stvari koje čovjek može raditi u životu."

Politička karijera

Danas je Vesna Pusić predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji te predsjednica Kluba zastupnika HNS-a. Potrpredsjednica je Europske liberalno-demokratske i reformističke stranke u drugom mandatu (birana 2006. i 2008. godine).

Vesna se rano zanimala za društveni aktivizam i politiku pa je krajem sedamdesetih godina bila jedna od sedam žena koje su inicirale i organizirale prvu feminističku grupu u Jugoslaviji nakon drugog svjetskog rata, pod nazivom Žena i društvo. Zbog aktivnog djelovanja članica, grupa je bila predmet javne kritike tadašnje službene politike, ali i mnogih javnih osoba koje su zastupale protufeminističke pozicije.

U doba pred višestranačke izbore bila je potpisnica peticije za stvaranje Koalicije narodnog sporazuma, a u listopadu 1990. jedna od osnivačica HNS-a. Bila je to prva i jedina stranka u koju se učlanila, a stranački je bila aktivna do 1992. godine. U rad Stranke ponovo se uključuje 1997. godine, kada je izabrana za predsjednicu Savjeta HNS-a i članicu Predsjedništva. Na parlamentarnim izborima 2000. godine ulazi u Sabor, a iste je godine u travnju izabrana za predsjednicu HNS-a.

Na izborima 2003. godine ponovo je izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru te je izabrana za potpredsjednicu Sabora, a godinu kasnije HNS-ovo članstvo ponovo je bira za predsjednicu Stranke. Za vrijeme njezina dva mandata (2000. - 2008.) HNS je postao treća stranka u Hrvatskom saboru i u Hrvatskoj. Pod njezinim je vodstvom HNS uspješno proveo još jedan dotad jedinstven proces u hrvatskoj politici - 2005. u veljači ujedinjuju se HNS i LIBRA, te danas zajedno tvore Hrvatsku narodnu stranku - liberalne demokrate.

Vesna: "Politikom sam se odlučila baviti kada sam shvatila da se bez stvarne akcije ništa u društvu ne može promijeniti. Nisam htjela biti samo promatrač koji komentira ili analizira. Htjela sam biti dosljedna svojim uvjerenjima i boriti se za pravednost u društvu. Moj uzor je bila Savka, znala sam da trebam slijediti primjer tako hrabre žene."

Obitelj

Vesna je rođena u zagrebačkoj građanskoj obitelji - majka Višnja (r. Anđelinović) bila je profesorica engleskog jezika, a otac Eugen član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Jedno vrijeme bio je i savjetnik glavnog tajnika UN-a.

U braku je s Jurgisom Oniunasom od 1986. godine. Suprug Jurgis magistar je elektrotehnike i poslovnog upravljanja i vodi vlastitu tvrtku za financijsko savjetovanje. Kćer Daina, rođena 1985. godine, studentica je filmske režije na Akademiji za dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Obitelj ima kućnog ljubimca psa Kiri. Kiri je mopsica i ima 4 godine.

Vesna: "Od roditelja sam učila najvažnije stvari u životu - o ljubavi, poštenju, dostojanstvu i kako je svaki čovjek vrijedan i poseban. Danas, u svojoj obitelji volim smijeh, opuštenost i sve male trenutke koji me čine sretnom."

Izvor: predsjednica.com